Sarajevo u oblaku dima: Požari na deponijama i brdima prijete zdravlju

Novi požar probudio je građane Istočnog Sarajeva. Gust dim i smrad proširili su se i do glavnog grada BiH. Vatra se razbuktala u noćnim satima na deponiji na Krupačkim stijenama, u opštini Trnovo.

"U 10 sinoć je krenuo požar. Vatrogasci su poslije pola sata došli na teren, gasili smo noćas do 4 sata. 90% je uzrok samozapaljenje. Deponija prilikom razgradnje proizvodi metan, metan u dohvatu sa vazduhom je samozapaljiv, može se desiti da je uzrok požara to", rekao je Nemanja Lučić, direktor JKP Trnovo.

Požari ove vrste, napominje Lučić, ne mogu se gasiti hidrantima. Neophodno je zemljom prekriti žarišta i na taj način onemogućiti dalje širenje požara. Mještani zabrinuti i ogorčeni, jer su godinama upozoravali na štetnost deponije i neophodnost njenog izmještanja.

"Ljudi danas ne mogu da žive dole, ugrožen je život čovjeka, biljni i životinjski svijet je ugrožen, dole je velika katastrofa, ne može se dole živjeti. Vidjeli ste na terenu, kako je toj djeci dole udisati taj zrak", upozorava Vladimir Lubura, iz ekološkog pokreta Krupac.

Upravo je vazduh izrazito zagađen, kako u Istočnom Sarajevu, tako i u sarajevskim opštinama Novi grad i Ilidža. Ne preporučuje se boravak na otvorenom. Građani mahom zatvorili prozore na svojim domovima. Ali požar na deponiji jedan je u nizu. Vatrogasci ZHK danima su se borili sa vatrenom stihijom u opštini Grude i Ljubuški. Tokom gašenja vatre, helikopter OS BiH izbacio 43 tone vode. Osim požara, čiji su uzrok visoke temperature, sve su češći oni izazvani ljudskim faktorom. Na Bijeloj tabiji, požar je izazvan ispaljivanjem vatrometa. Isti slučaj i sa požarom u Trebinju.

"Reakcija vlasti ne postoji. Kako je moguće da imamo vatromet usred sušnog mjeseca. Ta deponija je jedna od brojnih nelegalnih neuređenih lokalnih deponija koje postoje u BiH i koje gore svakog ljeta. Kad se zapali otpad, tad se stvaraju neki od najopasnih gasova koje je čovječanstvo u stanju da proizvede, mogu da izazovu rak, genetske poremećaje", naglašava Anes Podić, Eko-akcija.

Građani masovno, u svojim domaćinstvima ili neposrednoj blizini pale gume, travu i nisko rastinje. Tada o opasnosti i ugrožavanju zdravlja, rijetko razmišljaju.

"Apelujem na građane da povedu računa šta rade, velike su temperature, da ne dolažu otpad na nepravilan način, da paze sa korištenjem vatrenih sredstava da ne bi došlo do ugrožavanja dalje na ovom području", poruka je Davora Šandare, glavnog inspektora RCUZ.

I najmanji plamen, mogao bi razbuktati velike požare, s obzirom da su ljeta sve sušnija. Tokom juna je u Sarajevu palo tek 2 litra kiše, a tek slijedi najtopliji period godine. Stoga, požari kojima smo svjedočili, kažu eko aktivisti, dječija su igra za ono što bismo mogli imati u budućnosti.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad